2014., Silvestrovo, 2015. ...

2014., Silvestrovo, 2015. ...

Premda se nakon stotinjak godina svakodnevnih mjerenja meteoroloških podataka mnogima može činiti kako je sve već doživljeno, i dalje nam se događaju kojekakvi meteorološki ekstremi. Neke od njih imamo i danas, a imat ćemo i sljedećih dana. Hoćemo li i u sljedećoj godini?


2014. – ponegdje najkišovitija, ali i najtoplija u povijesti!

Kao i mnogobrojne prethodne, i ova je godina obilovala raznim vremenskim događanjima i meteorološkim neobičnostima, pa i ekstremnim, gdjekad i rekordnim. Mnogi će ovu godinu pamtiti po čestim i obilnim kišama i poplavama, koje su u Posavini izazvale jednu od najvećih katastrofa u Republici Hrvatskoj od njezine samostalnosti, te uzrokovale u nekim mjestima najkišovitiju godinu u povijesti mjerenja, te mnogobrojna klizišta. I ledena kiša prouzročila je u Gorskome kotaru znatnu štetu, s posljedicama koje će se sanirati još godinama. Bilo je i tuče, pijavica, olujnog i orkanskog juga i bure, i drugih vjetrova.

Iako tijekom ljeta nije bilo izraženijih toplinskih valova, pa čak ni dugotrajnijeg niza vrućih dana, zbog većinom iznimno blage zime, te posebice zbog "babljeg" ljeta, ova je godina u Hrvatskoj i okolici jedna od najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja, ponegdje čak i rekordno topla.

Koliko su prošla četiri godišnja doba odstupala od prosjeka, a i od prošlogodišnjih sezona, može se vidjeti iz slika u privitku, te još podrobnije iz službenih ocjena klimatologa DHMZ-a (http://klima.hr/ocjene_arhiva.php).

O temperaturnim i oborinskim ekstremima, a i drugih meteoroloških elemenata, koje su pak zabilježili motritelji DHMZ-a (www.meteo.hr) može se podrobnije pročitati u dosadašnjim tekstovima u Meteo kutku HRT-a (http://www.hrt.hr/vrijeme-i-promet/).

Svojevrsnu je meteorološku analizu 2014. godine pripremio i Lovro Kalin, dipl. ing. za Školu meteoroloških pojmova Drugog programa Hrvatskog radija. Tko propusti u izravnom javljanju danas oko 9.40 sati, može kasnije preslušavati na http://radio.hrt.hr/emisija/skola-meteoroloskih-pojmova/795/.

Još podrobniju analizu, i tekstualnu i slikovnu, pripremila je Tanja Renko, dipl. ing. Emisija Meteo 2014. emitirat će se na HTV4, prvi puta danas malo poslije 13 sati, te ponovno sljedećih dana, a neke od najatraktivnijih slika moći će se pogledati i u sutrašnjoj emisiji Dobro jutro Hrvatska, te u emisiji Vrijeme, nakon Dnevnika 2 posljednje ovogodišnje večeri.


Silvestrovo!

Kao i danas, i sutra će prevladavati sunčano, uz još manju vjerojatnost poneke snježne pahulje, ali još izraženiju hladnoću nego danas, na Jadranu pojačanu i još jačim vjetrom. Bura će često biti jaka i olujna, ponegdje na udare i orkanska!

Najviša dnevna temperatura zraka diljem će unutrašnjosti Hrvatske biti niža od 0°C, a na Jadranu samo malo iznad.

Najniža temperatura zraka i sljedeće noći i jutra, a i tijekom novogodišnje noći u kopnenom će području biti uglavnom od -20 do -10°C, na moru između -6 i 0°C.

Analizirajući cijeli prosinac, te su temperature više od do sada najnižih izmjerenih u povijesti, ali je zanimljivo spomenuti kako ovako niska temperatura na dan 30. prosinca ponegdje, primjerice na meteorološkoj postaji Split Marjan, do sada nije izmjerena. A sličan će se, svojevrsni rekord vrlo vjerojatno dogoditi i sutra.


Prvi dani 2015.

U petak će još biti relativno hladno, ali malo manje nego sutra i prekosutra. U subotu, uz daljnji porast temperature zraka, bit će i sve više oblaka, te veća vjerojatnost oborina - i snijega, i kiše, koja se može smrzavati u dodiru s podlogom.


Prva polovina 2015. – prosjek, većinom i iznad njega

Unatoč sadašnjem relativnom hladnom razdoblju, s kojim će početi i nova godina, u ostatku siječnja vrlo je velika vjerojatnost za ponovno barem prosječnu temperaturu zraka, većinom čak i višu od nje.

Trenutačne prognoze srednje temperature zraka i siječnja, i veljače, pa i cijeloga proljeća, čak i za lipanj, daju malu nadu željnima prosječne temperature, još manju za dugotrajnije, višetjedno hladno razdoblje. No, kao i u prošlim mjesecima, pa i tjednima, ne smije se isključiti mogućnost naglih, i ekstremnih, promjena.

A ne smije se ni zaboraviti kako su dugoročne prognoze manje pouzdane od srednjoročnih, posebice od onih do 7 dana unaprijed. Već 8. dana kod većine modela srednja apsolutna pogreška temperature je oko 4°C, kod nekih i veća, što osobito u hladnom dijelu godine može prouzročiti velike pogreške i u prognozi drugih meteoroloških elemenata, posebice oborina.

I dok se dugoročne prognoze prve polovine godine još i mogu promijeniti, što bi razveselilo neke željne hladnoće, te osobito većinu kojoj trebaju mjeseci s manjkom oborine, prognoze za ovaj tjedan prilično su pouzdane.

Podrobnije o posljednjim danima ove godine i prvima nove, te osobito o upozorenjima na opasne vremenske pojave (www.meteoalarm.eu), posebice hladnoću i olujnu, na udare i orkansku buru, saznajte danas od Krunoslava Mikeca, dipl. ing., koji priprema emisije Vrijeme na HTV-u, a posljednji put i od Ankice Stojanović, koja je od sutra u mirovini, a danas još priprema meteorološka izvješća za Dnevne novosti (http://radio.hrt.hr/emisija/dnevne-novosti/575/) i Kroniku dana (http://radio.hrt.hr/emisija/kronika-dana/577/) Prvog programa Hrvatskog radija (http://radio.hrt.hr/prvi-program/).

Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a
30. prosinca 2014.