"Volim oblake... oblake, što prolaze... ondje... divne oblake!" (C. Baudelaire)

Za razliku od prošlogodišnjega 23. ožujka - Svjetskog meteorološkog dana, ovogodišnji je zamjetno topliji. Štoviše, najviša dnevna temperatura zraka u većini će Hrvatske danas biti visoka kao rijetka kada na ovaj dan. Slična, pa i još viša bit će sutra, a malo niža u subotu, premda i dalje iznadprosječno visoka. Pritom će diljem Hrvatske biti i raznovrsnih oblaka, koji će nekome samo ukrašavati nebo, nekome pak smetati, a neke i upozoravati na skoru promjenu vremena.

A upravo razumijevanje oblaka glavna je tema ovogodišnjeg Svjetskog meteorološkog dana povodom kojeg je Svjetska meteorološka organizacija objavila novi, osvježeni, dugo očekivani Međunarodni atlas oblaka – svojevrsni spoj tradicije započete još u 19. stoljeću s tehnologijama 21. stoljeća.

Ovih ćemo dana na nebu iznad Hrvatske moći vidjeti samo neke od spomenutih oblaka, i visokih, i srednjih, i niskih, a u nedjelju vrlo vjerojatno, barem ponegdje u Hrvatskoj, i cumulonimbuse, jedne od "najzloglasnijih" oblaka, iz kojih pljušti, grmi, sijeva, i vrijeme se uz njih i nakon njih često mijenja.

O oblacima, Svjetskom meteorološkom danu, ljubavi prema meteorologiji i razlikama u studiranju geofizičkih znanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) nekada i sada, kao i o 70 godini postojanja Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), te o još nekim zanimljivostima iz svijeta meteorologije u emisiji Dobro jutro Hrvatska govorili su dr. sc. Vlasta Tutiš, načelnica Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, te Ivana Carević i Branimir Lovrić, studenti meteorologije na zagrebačkome PMF-u.





U nedjelju promjena!

I u prognozi prije razgovora, a i tijekom njega, potvrđene su prošlodnevne najave znatnije promjene vremena u nedjelju, koja će biti hladnija nego ostali dani u ovome tjednu, i to osobito u kontinentalnom području, gdje će poslijepodnevna temperatura zraka biti niža od današnje i sutrašnje ponegdje i za desetak stupnjeva.

Pad temperature pratit će i padanje kiše, u gorju, osobito višem - i snijega. I pritom će se moći spoznati hoće li se temperatura spustiti baš tako nisko kako se može pročitati u nekim medijima čiji novinari pokušavaju biti meteorolozi - prognostičari i "zdravo za gotovo", bez podrobnije analize i čitanja popratnih pojašnjenja tumače izračune nekih kompjutorskih modela atmosfere, ili ipak, vjerojatnije, onako kako se može vidjeti u HTV emisijama Dobro jutro Hrvatska, Vrijeme, Regionalni dnevnik i posebice u HRT Meteo - aplikaciji za pametne mobilne telefone, gdje meteorolozi DHMZ-a i HRT-a svakodnevno analiziraju stotinjak izračuna različitih modela atmosfere i daju svoje subjektivne procjene!?

Kako god - promjena vremena tijekom vikenda stiže, i nakon ovog tjedna, toplog kao rijetko kojeg u ovom dijelu godine, uz gotovo svibanjske temperature zraka, gdjekad i lipanjske - vratit će nam se vrijeme zamjetno primjerenije trećem desetodnevlju ožujka. A to znači i snijeg u gorju - u najvišem gotovo sigurno, a vrlo vjerojatno i ponegdje u nižem. Barem padanje, ako već ne i mjestimično stvaranje tanjeg snježnog pokrivača, kojeg je danas u 7 sati na zavižanu, najvišom meteorološkoj postaji DHMZ-a, bilo 60 cm.

Studio 4 na HTV4

Manje o snijegu i prognozi, a više o problematici meteoroloških informacija u medijima, kao i o satelitskoj meteorologiji i još koječemu drugome govorilo se i u današnjem Studiju 4 na HTV4, u kojem su gostovali dr. sc. Nataša Strelec Mahović - ravnateljica DHMZ-a i Alen Sajko, dipl. ing., predsjednik Hrvatskog meteorološkog društva.





Znanost s potpisom

I Znanost s potpisom, dio poslijepodnevne emisije Prometej, vidljive na HRTi platformi, također je bio posvećen meteorologiji, i to kroz razgovor o svjetskoj poznatosti naše bure, društvenoj odgovornosti u meteorologiji i još nekim zanimljivim meteorološkim temama s doc. dr. sc. Kristianom Horvathom, voditeljem Odjela za primijenjenu meteorologiju i modeliranje u DHMZ-u te naslovnim docentom na Sveučilištu u Zagrebu.

Hrvatske fotografije u kalendaru Svjetske meteorološke organizacije

Osim hrvatskih meteorologa, za svjetsku promociju Hrvatske zaslužni su i fotografi koji fotografiraju meteorološke motive. Dubrovčanin Daniel Pavlinović, tijekom posljednje tri godine postao je gotovo pa stalni suradnik za kalendar Svjetske meteorološke organizacije, a HRT-ov video-novinar Silvio Stilinović pronašao je u Davoru Ivicu Brlića, profesora fizike i fotografa, čiji će nagrađeni uradak tijekom kolovoza gledati na kalendaru diljem svijeta.




Prof. dr. sc. Branki Penzar priznanje za životno djelo

A ngradu, točnije, priznanje za životno djelo Hrvatskog meteorološkog društva, povodom ovodišnjeg Svjetskog meteorološkog dana, na prigodnoj je svečanosti dobila i prof. dr. sc. Branka Penzar, umirovljena izvanredna profesorica na zagrebačkome PMF-u i djelatnica Geofizičkog zavoda, a prije toga i Uprave hidrometeorološke službe NR Hrvatske.
Prof. Penzar se bavila različitim područjima meteorologije, pri čemu vjerojatno ponajviše istraživanjem vremena i klime u Hrvatskoj, osobito na Jadranu, te primjenom meteorologije u poljodjelstvu, medicini i energetici. Vodila je 27 diplomskih, 5 magistarskih i 3 doktorska rada, a svojedobno bila i pročelnica Odjela geoznanosti na PMF-u i prodekanica za nastavna pitanja Prirodoslovnog odjela PMF-a.