Dan i noć PMF-a - Festival prirodoslovlja i matematike

Znate li recept za buru? Treba li se bojati potresa? Što su i koja je razlika između tsunamija i meteotsunamija? Djeluje li El Nino na vrijeme u Hrvatskoj? Postoje li tornada u našoj blizini? Kakav je to ultraljubičasti pogled na ozon? Kako se razvijao seizmometar? Samo su neka od pitanja na koja će se odgovoriti tijekom dana i noći na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu u petak, 7. travnja 2017., i to na Geofizičkom odsjeku PMF-a - mjestu na kojem su diplomirali meteorolozi koje možete čuti i vidjeti na medijskim platformama HRT-a.

I dok će se mnogi koje zanima prirodoslovlje i matematika tijekom vjerojatno najsvježijeg ovotjednog jutra, praćeni oblacima između kojih će provirivati sunce, penjati na zagrebački Horvatovac ili neku drugo od 11 lokacija PMF-a, ondje će ih već čekati djelatnici sedam odsjeka PMF-a. Manifestacija će svečano biti otvorena u 11 sati, u zgradi Matematičkoga odsjeka PMF-a, na Bijeničkoj 30, ali će program početi i prije, već u 10 sati, i trajati sve do 23 sata. Tijekom manifestacije će se održati više od 100 popularizacijskih predavanja, interaktivnih radionica, izložbi i vođenih obilazaka.

Među domaćinima na PMF-u neće biti prof. dr. sc. Branka Penzar, nedavna dobitnica priznanja za životno djelo Hrvatskog meteorološkog društva, umirovljena izvanredna profesorica na zagrebačkome PMF-u, voditeljica 27 diplomskih, 5 magistarskih i 3 doktorska rada, svojedobno i pročelnica Odjela geoznanosti na PMF-u i prodekanica za nastavna pitanja Prirodoslovnog odjela PMF-a, ali njezina zaljubljenost u meteorologiju i želja za motiviranjem drugih je neprijeporna:

A o zainteresiranosti studenata za geofiziku, te o kvaliteti relativno malobrojnih hrvatskih meteorologa i njihovim uspjesima u svijetu HRT-novinarki Ani Malbaši izjavu je dao i dr. sc. Antun Marki, viši predavač na Gefizičkom odsjeku PMF-a.



Dr. sc. Marki prognozirao je i budućnost istraživanja u meteorologiji:



I toplije i sušnije

A da su daljnja istraživanja nužna, u cilju još kvalitetnijih, dugoročnijih i preciznijih spoznaja, dokaz su meteorološki ekstremi koji se događaju prilično često, ne samo iz godine u godinu, nego i iz sezone u sezonu, pa čak i iz mjeseca u mjesec. Ovogodišnji je siječanj, primjerice, u većini Hrvatske bio među najhladnijima u znanoj povijesti mjerenja, a posljednjih tjedana proživljavamo jedno od najtoplijih razdoblja za ovo doba godine. Cijela je prošla godina u Hrvatskoj bila među najtoplijima u povijesti mjerenja, a na svjetskom nivou čak najtoplija od kada postoje instrumentalna mjerenja. O tome, kao i o ulozi čovjeka, poteškoćama kvantificiranja njegova djelovanja, kao i o djelovanju oblaka na klimatske promjene dr. sc. Marki kaže:



Dosadašnje zatopljenje je neprijeporno i na našem lokalnom nivou, a klimatski scenariji upućuju na još toplije i sušnije razdoblje, tijekom kojeg bi trebali smanjiti svoje djelovanje na svijet koji nas okružuje:



Doc. dr. sc. Nataša Strelec Mahović, ravnateljica DHMZ-a, nacionalnog autoriteta za meteorologiju i institucije koja zapošljava najviše meteorologa, i koja ove godine obilježava 70 godina postojanja, ima velike planove za njegov razvoj:



O popularnosti meteorologije i praćenja vremena svjedoče i dugi niz godina relativno visoki podaci slušanosti i gledanosti emisija s meteorološkim sadržajem, kao i mnogobrojni meteorolozi - hobisti, koji su se udružili u udruge, od kojih su vjerojatno najpoznatije Crometeo, Istramet, Šibenik Meteo, Stormchasers Dubrovnik, Storm Chasing Team Senj... Neki od njih su svoju amatersku ljubav pretvorili u profesionalno bavljanje meteorologijom, neki studiraju, a neki osvajajaju svjetske nagrade fotografirajući meteorološke pojave, osobito oblake.

A koliki su oblaci važni u meteorologiji dokaz je i najnoviji Atlas oblaka Svjetske meteorološke organizacije, koja je i ovogodišnji Svjetski meteorološki dan posvetila razumijevanju oblaka, o čemu doc. dr. sc. Strelec Mahović kaže:



Manje o oblacima, a više o nekim drugim zanimljivostima ne samo meteorologije i geofizike, nego i cijeloga prirodoslovlja i matematike može se čuti, vidjeti i poslušati tijekom 7. travnja na PMF-u, na 11 lokacija u Zagrebu, na sada već tradicionalnim manifestacijama: Noć biologije, Fizika danas, Otvoreni dan kemije, Otvoreni dan geologije, Geofizika uživo, Otvoreni dan geografije i Otvoreni dan matematike.

Tijekom ovog velikog jednodnevnog festivala vjerojatno nećete dobiti potvrdu sljedećih stabilnijih, sunčanijih i toplijih dana, i ponovno promjenljivog sljedećeg tjedna, kao ni najnoviju sezonsku prognozu, koja potvrđuje dosadašnju relativno veliku vjerojatnost za iznadprosječno visoku srednju temperaturu zraka diljem Hrvatske, ne samo sljedeća dva tromjesečja nego i svakog od sljedećih šest mjeseci, ali biste se mogli zaljubiti u prirodoslovlje i matematiku.

A u tu zaljubljenost nekima možda pomogne i Noćni kolegij, specifičan format koji je za HRT pripremio Robert Knjaz. Tijekom 20 nastavaka promovira se hrvatska znanost, fakulteti, profesori, zanimljiva predavanja... između mnogobrojnih - i s Geofizičkog odsjeka PMF-a...