Približava nam se zima, a prestaje borba s minusima?! Da, ali...

Hm, približava nam se zima,
a prestaje borba s minusima?!

Štoviše, od ovoga utorka - Svjetskog dana televizije,
umjesto studeni - do nedjelje nam se toplina "smije".
No, već za početak novoga tjedna takva prognoza - nije.

Hoće li relativno toplo ili hladno prevladavati u prosincu, siječnju i veljači,
mnogobrojni svjetski stručnjaci u Zagrebu će ovaj tjedan reći.


Za razliku od nekih drugih sniženja, po trgovinama, primjerice, sniženje temperature ispod 0 °C, koje smo u kontinentalnoj Hrvatskoj imali prošlih dana, i osobito ovoga ponedjeljka, vjerojatno se mnogima od vas nije svidjelo, premda je za studeni sasvim uobičajena pojava, posebice za njegovu drugu polovinu. Od ovoga utorka i Svjetskog dana televizije, slijedi nam iznadprosječna toplina, barem do subote, uz minuse još ponegdje uglavnom u utorak, a uskoro će se saznati i najnovija dugoročna prognoza za zimu.


Neke zanimljivosti o minusi...

Najranija najniža temperatura zraka s negativnim predznakom u drugoj polovini godine na meteorološkoj postaji DHMZ-a Zagreb Maksimir izmjerena je 21. rujna 1952. godine, -0,2 °C. Od 29. rujna minusi su bili češći, a od 10. listopada ne postoji nadnevak u kojem barem jednom nije zabilježen minus. I tako sve do 2. svibnja. Pritom je najčešća "negativna temperatura" bila 16. siječnja, od mogućih 69 godina, čak u njih 61. 0 °C i više na taj je dan bilo samo 1956., 1970., 1975., 1998, 2011., 2013., 2014. i 2015. godine.

Na postaji Split Marjan prvi minusi u drugoj polovini godine u povijesti mjerenja zabilježeni su 23. studenoga 1988. i 2005., a od 30. studenoga bilo ih je gotovo na svaki nadnevak, uz iznimku 12. prosinca, kada je najniža temperatura zraka bila 1,6 °C, i to 2012. godine. Najkasniji dan u prvoj polovini godine s temperaturom zraka nižom od 0 °C bio je 23. ožujka 1958., kada je izmjereno -0,2 °C, a najviše minusa na Marjanu je izmjereno na dan 14. veljače - 12 godina, od mogućih 70. Posljednji put 2012. godine, -2,4 °C.

A u razdoblju od današnjeg nadnevka do 30. studenoga na splitskom Marjanu je samo 5 dana u 4 godine izmjerena temperatura niža od 0 °C, najniža -4,5 °C, 30. studenoga 1957. godine.
Naravno, u Maksimiru ih je bilo i češćih, i žešćih. Živa se u termometru meteorološke kućice spuštala čak i do -13,5 °C, i to 24. 11. 1988. godine. No, gledajući broj dana s negativnim predznakom temperature do kraja mjeseca, kojih je bilo između 27 i 36, ipak se može zaključiti kako prevladavaju pozitivne vrijednosti.


Tjedna prognoza

I ove će godine, barem do potkraj ovoga tjedna. Uz prevladavajuće jugo i jugozapadnjak slijedi nam iznaprosječno visoka temperatura za ovo doba godine, uz samo rijetke minuse, uglavnom u utorak ujutro. Pritom će biti većinom suho, uz sporadičnu kišu većinom na riječkome području.

No, već za vikend sve je veća vjerojatnost promjene vremena - pada temperature, te česte, ponegdje i obilne kiše, osobito u gorju i snijega, na Jadranu i jačanja bure. Za pouzdanije prognoze te promjene, koja bi ove godine mogla potvrditi poznate izreke iz pučke meteorologije povezane s rimokatoličkim blagdanom svete Kate, valja pričekati još poneki dan, ali već je sada neprijeporno kako će posljednji dani studenoga biti hladniji od većine u ovome tjednu.


A hoće li iznadprosječna biti i ova zima?

Dosadašne dugoročne prognoze za drugi dio ove godine i početak nove nisu bile postojane kao što dugoročne prognoze znaju biti, posebice kod godina s jakim El Ninom. Istina, češće za ljeto nego za zimu, i to više za srednju sezonsku i mjesečnu temperaturu zraka nego za ukupnu sezonsku i mjesečnu količinu oborine, što je vidljivo i na slikama s rezultatima verifikacije dugoročnih prognoza posljednjih šest godina.

I dok se za pretprošlu zimu s prilično velikom vjerojatnošću prognoziralo kako će biti toplija od prosjeka, a prošla zamjetno hladnija, ove se godine već potkraj kolovoza, te posebice početkom listopada uočavala zamjetno veća nesigurnost u dugoročnim prognozama.

I najnoviji izračuni razlikuju se od dosadašnjih pa se pokazuje opravdanost pozivanja na oprez i dodatno praćenje. Prema njima je sve manja vjerojatnost ostvarenja prognoze hladnijeg prosinca, pa i u većini Hrvatske prosječno tople/hladne zime. Štoviše, povećava se vjerojatnost za srednju sezonsku temperaturu zraka višu od prosjeka, pri čemu bi i svi sljedeći mjeseci bili barem prosječno topli.

No, konačni sud o tome, kao i o prognozi ukupne sezonske količine oborine, dat će stručnjaci čija su specijalnost dugoročne prognoze, i to na međunarodnom meteorološkom skupu u Zagrebu. Ovaj tjedan će njih četrdesetak iz zemalja oko Sredozemlja i iz jugoistočne Europe analizirati, prognozirati i zajednički izraditi službenu prognozu za zimu 2017/2018, koja će biti objavljena na internetskoj stranici DHMZ-a, poslije i kojegdje drugdje. Naravno, i u emisijama s meteorološkim sadržajem na medijskim platformama HRT-a. 

U utorak ujutro u emisiji Dobro jutro, Hrvatska podrobnije se razgovaralo o načinu izrade dugoročnih prognoza, pouzdanosti njihovog prognoziranja i korisnosti u različitim područjima ljudske djelatnosti.

Pratite li meteorologiju na HTV-u?

Osim tog, dodatnog meteorološkog sadržaja, povodom ovoga utorka - Svjetskog dana televizije, zgodno je podsjetiti i na postojanje redovitih svakodnevnih emisija/priloga s meteorološkim sadržajem na čak 3 od 4 televizijska programa HRT-a.


HTV1 - od danas do 6 dana unaprijed

Na HTV1 su meteorološke informacije najrazličitije. Možete naći one o aktualnom vremenu, u emisiji Dobro jutro Hrvatska, oko 7.10h i 8.10h, prognozama za tekući i sutrašnji dan za mnogobrojna mjesta u RH, pa sve do prognoza po područjima za sljedećih 6 dana. I to u različito dugim emisija Vrijeme, s pojavom meteorologa - dvominutnim nakon Dnevnika 1 i Dnevnika 3, te trominutnoj nakon Dnevnika 2, a i sažetu prognozu za sljedeće dane, u trajanju od manje od minute neposredno prije Dnevnika 2, vidljivu i na HRT meteo platformi. Postoji i jednominutna emisija bez meteorologa - samo glas i slika, ne i "naočita" prilika, u emisiji Vrijeme, nakon Vijesti u 17h, u kojoj postoji prognoza za sutrašnji dan za čak XX mjesta u Hrvatskoj. Više od toga postoji samo u HRT meteo - za čak 55 mjesta, uključujući i neka planinarska odredišta.


HTV2 - za sutra i još 3 dana

Na HTV2 je meteorološka informacija rijetka, samo u Regionalnom dnevniku, a u nedjelju je čak uopće nema, kao ni na HTV3. No, tijekom oko 2,5 minute meteorološkog izvještaja može se saznati podrobna subjektivna prognoza meteorologa-prognostičara DHMZ-a s višegodišnjim iskustvom, i u prognoziranju i televizijskom predočavanju prognoza, za čak osam većih područja RH - središnju, istočnu i gorsku Hrvatsku, unutrašnjosti Istre i Dalmacije, te sjeverni, srednji i južni dio Jadrana. I to ne samo za sutrašnji dan, nego i za još 3 dana unaprijed, po čemu je HRT jedinstvena televizija u ovom dijelu Europe, pa i šire.


HTV4 - za sutra, ali za puno mjesta

Oni koji ne vole  podroban meteorološki izvještaj uz glas i stas meteorologa mogu pogledati emisije Vrijeme Hrvatska, Vrijeme Europa i Vrijeme svijet, koje se više puta dnevno emitiraju na HTV4, i koje meteorolozi HRT-a, većinom iz DHMZ-a, pripremaju u suradnji sa Svjetskom meteorološkom organizacijom.


HRT teletekst

Svjetski dan televizije zaslužuje spominjanje i teleteksta, na kojem također postoje meteorološke informacije, od stranica 450 do 459, i aktualnog vremena i izmjerenih meteoroloških elemenata u RH i Europi (453, 454, 457, 458, 459) i prognoza, ne samo za tekući dan (451), nego i za sutrašnji (451), te za još tri dana unaprijed (452). Postoji i posebna prognoza za pomorce (456), a mnogima je zanimljiva i korisna i biometeorološka prognoza (464). A povezano s meteorologijom, postoje i informacije o izlascima i zalascima Sunca, Mjesečevim mijenama, vodostajima rijeka...


HRA

A što ne stignete vidjeti na Hrvatskoj televiziji, u emisijama ili na teletekstu, možete čuti tijekom svakodnevnih meteoroloških izvještaja na Hrvatskome radiju, i na nacionalnim programima, gdje su prognoze za cijelu RH, nekoliko puta dnevno i za pomorce, a i na regionalnim programima, gdje postoje posebno prilagođene prognoze koje pripremaju stručnjaci DHMZ-a. Njihov glas, uz dodatne komentare, pojašnjenja i meteorološke zanimljivosti, mogu se čuti i tijekom redovitih razgovora, većinom ranojutarnjih.


HRTi

A što ne stignete vidjeti tijekom redovnog emitiranja, možete si pogledati kasnije. Sve emisije, uključujući i sve navedene s meteorološkim sadržajem, i na radiju i na televiziji, možete pregledavati i preslušavati koliko god želite četrdesetak sati nakon što su prvi put emitirane.


HRT meteo

Ne želite li slušati ili gledati meteorologa, premda možete, jer postoji i kratka video prognoza, najmnogobrojnije i najrazličitije meteorološke informacije možete pratiti u HRT meteo - aplikaciji za pametne mobilne telefone, koju ima oko 180 000 korisnika, ne samo u RH, nego i izvan nje, čak i na nekim drugim kontinentima. Osim gotovo svakosatnih podataka mjerenja i motrenja vrijednih motritelja s meteoroloških postaja DHMZ-a, postoje i subjektivne prognoze - prognoze s dušom, a ne kompjutorski izračuni jednog modela atmosfere, i to za čak 55 mjesta u RH za tekući dan, poslije 16 sati i za sutrašnji, te za sljedeća 3 dana za 8 manjih područja RH, te za još dodatna 2 dana, posebno za kopneni dio Hrvatske, posebno za primorski.

Čitajte HRT teletekst, slušajte Hrvatski radio, a pratite i očima i ušima HRT meteo i naravno, Hrvatsku televiziju...