Čvrsta ženska ruka (ni)je na sto muka!?

Branka je, ali ne ona Šenoina,
a i "Grička vještica" je, ali ne Zagorkina...
I kao neki Ivančani, određuje kako će tko, gdje i kada "plesati",
te najbolje od sebe za hrvatsku meteorologiju dati.
I još je Picek, ali ne i "picek"... Dapače...

Vjerojatno Branka Slavica, danas dopisnica HRT-a iz SAD-a, a nekada voditeljica i urednica Dnevnika HRT-a, nije ni znala da je tako uspješna prognostičarka… Na kraju Dnevnika 18. siječnja 2001. godine pročitala je vijest da je Vlada RH na mjesto ravnateljice DHMZ-a imenovala dr. sc. Branku Ivančan Picek, u tom trenutku pomoćnicu ravnatelja dr. sc. Branka Gele. Vijest - zapravo dugoročna prognoza - ostvarila se. Ali tek 26. listopada 2017., nakon više od 16 godina.

Povodom prvih stotinjak dana "vladavine" i "ravnanja" Državnim hidrometeorološkim zavodom (DHMZ), a i povodom Međunarodnog dana žena - slijedi razgovor ugodni s dr. sc. Brankom Ivančan Picek, ravnateljicom DHMZ-a, odnedavno i stalnom predstavnicom RH u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (SMO), te još ženom, majkom…

Žene u meteorologiji

Jeste li zamišljali potkraj 1979. godine, kada ste počeli raditi u DHMZ-u, da ćete biti na čelu ovog državnog autoriteta na području meteorologije?

Uopće mi to nije bio životni izbor ni cilj, ni davne 1979. godine, a ni potkraj listopada 2017. Splet okolnosti doprinio je da sam prihvatila poziv ministra Tomislava Ćorića, i za sada nisam požalila.

Odnedavno Vas je Vlada imenovala i stalnom predstavnicom Republike Hrvatske pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (SMO). Što to znači?

SMO je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda zadužena za koordinaciju međudržavne suradnje i stvaranje standarda u području meteorologije i hidrologije, a u novije vrijeme i oceanografije. Svaka zemlja članica, a ima ih 185, delegira svojeg predstavnika u SMO. To su najčešće direktori državnih meteoroloških i hidroloških službi čija je zadaća biti spona između SMO i nacionalnih autoriteta, vladinih ustanova i javnosti u području rada SMO-a. U okviru različitih tijela i komisija SMO-a imamo mogućnost biti dio donošenja važnih odluka i planova u području našeg rada.

Koliko je žena na čelnim položajima državnih meteoroloških institucija u Europi? Kakva je suradnja između vas?

Još uvijek nas nema puno. Na području Europe na čelu meteoroloških i hidroloških službi nalazi se samo 5 žena (uz Hrvatsku to su Danska, Litva, Mađarska i Rumunjska). Naša je suradnja jako dobra, uvijek smo spremne pomoći savjetom. Evo, primjerice, prošli tjedan u posjetu nam je bila mađarska delegacija na čelu s direktoricom dr. sc. Korneliom Radicz. Pri tom smo organizirali posjet našoj automatskoj radiosondažnoj postaji Zadar-Zemunik, jer takav sustav mjerenja namjerava uvesti i mađarska služba.

Razmjenjujete li iskustva s dr. sc. Florence Rabier, prvom ženom na čelu Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), jedne od najpriznatijih svjetskim meteoroloških institucija, čija je punopravna članica i RH?

Naravno. Susrećemo se na redovitim sastancima zemalja članica ECMWF-a. Moram naglasiti da je dr. sc Rabier, prije nego je došla na čelo ove značajne institucije, bila istaknuta znanstvenica koja je dala veliki doprinos asimilaciji podataka u numerički prognostički model. Njezino znanstveno iskustvo sigurno predstavlja veliku prednost u vođenju i stvaranju planova i strategija ECMWF-a.

Vlada li ravnopravnost žena i muškaraca na vodećim položajima državnih meteoroloških službi u Europi i svijetu?

Kao i u drugim gospodarskim područjima, i u meteorloškim službama čelna mjesta vrlo rijetko obnašaju žene. Kao što je već rečeno, u Europi nas je samo pet na čelnim pozicijama meteoroloških i hidroloških službi. Puno je razloga za to. No, žene su te koje se nerijetko nalaze na odgovornim  mjestima unutar službi.

A vlada li u brojnom stanju DHMZ-a ravnopravnost žena i muškaraca?

Trenutno je na DHMZ-u uposleno 65% muškaraca i 35% žena. No, žene su u manjoj prednosti ako govorimo o školskoj spremi, pa tako imamo 55% žena od ukupnog broja fakultetski obrazovanih djelatnika. Shodno tome imamo i veći broj žena s doktoratom od muških kolega.

Kakvo je stanje u upravi DHMZ-a i na rukovodećim položajima? Ima li više voditelja ili voditeljica sektora, službi i odjela?

Tu je situacija dosta ujednačena što se broja tiče, a što i ne čudi s obzirom da je ipak više visokoobrazovanih žena nego muškaraca.

Opišite jedan svoj radni dan ili još bolje – s čim se sve suočava redovito ili barem povremeno vodeća osoba jedne državne institucije, i još DHMZ-a?

Uglavnom radni dan počinje oko 8 ujutro, a završava kasno poslijepodne. Vrlo često dan je ispunjen nizom razgovora s kolegama i rješavanje operativnih zahtjeva i problema ili pak tematskih sastanaka unutar i izvan DHMZ-a s našim korisnicima i suradnicima. Koordinacija svih segmenata našeg Zavoda je izuzetno bitna kako bi se postigao najbolji rezultat na dobrobit naših korisnika. 

"Neminovna je suradnja DHMZ-a s mnogobrojnim institucijama."

Kakva je Vaša suradnja s DUZS-om, HV-om, MUP-om, Hrvatskim vodama, Crvenim križem, HEP-om i drugim jakim institucijama u državi? Koriste li usluge DHMZ-a?

Gotovo je nemoguće izdvojiti područje ljudske djelatnosti koje nije izloženo atmosferskom utjecaju. Stoga je izrada i primjena meteoroloških informacija za potrebe planiranja, projektiranja, izgradnje, održavanja i nadzora strateških gospodarskih i infrastrukturnih sustava (energetskih, vodnih, prometnih i dr.) i svih drugih djelatnosti koje su ovisne ili uvjetovane meteorološkim, klimatskim i hidrološkim uvjetima jedna od osnovnih djelatnosti DHMZ-a.

Stoga je i neminovna naša suradnja s navedenim ustanovama, ali i mnogim drugim. Suradnja je jako dobra i redovita putem osiguranja informacija o stanju atmosfere i voda, te njihovoj analizi i prognozi.

S nekima provodimo i zajedničke razvojne projekta, a važno je naglasiti da sudjelujemo u izradi Procjene rizika od katastrofa u RH, gdje su naši podaci i informacije izuzetno važni. 

O udruzi Crometeo i drugim meteorološkim udrugama

Uvijek mi je drago čuti i vidjeti zaljubljenike u meteorologiju. Udruge su popularizatori meteorologije i od njihova rada svi možemo imati koristi. Ipak, zna se, postoji državna mreža motrenja, koja radi po određenim pravilima struke i Svjetske meteorološke organizacije, a postoji i mreža koja nije dio toga, ali može biti korisna. Primjerice, DHMZ prikuplja informacije o pojavi pijavica na Jadranu od amatera i na temelju tih podataka kolegica Tanja Renko priprema doktorat.

Nešto za što definitivno mora biti nadležna jedna državna i stručna institucija, kao sto je DHMZ, to su upozorenja na opasne vremenske, klimatološke i hidrološke pojave. To su podaci kojima nije baš zgodno olako baratati. To treba biti službena informacija, a vezana je uz sigurnost zemlje.

Diploma, magisterij, doktorat...

U povijesti Geofizičkog odsjeka PMF-a mogu se pronaći Vaši mnogobrojni radovi - od diplomske radnje „Prodor hladnog zraka 1. 1. 1979“ pod mentorstvom prof. dr. sc. Berislava Makjanića 1979. godine, magistarskog rada 1987. godine „Numerička simulacija planinskih valova dvodimenzionalnim nelinearnim modelom“ pod mentorstvom dr. sc. Vesne Jurčec, pa do doktorske disertacije „Generiranje atmosferskih vrtloga nad područjem Jadrana", također pod voditeljstvom dr. sc. Vesne Jurčec. Naravno, između tih radova, i poslije njih, postoje i mnogobrojni drugi znanstveni i stručni radovi s mnogobrojnim suradnicima. Što Vas je ponajviše privlačilo u meteorologiji?

Već i ovdje navedeni radovi pokazuju moj interes za razumijevanje procesa u atmosferi koji uzrokuju opasne vremenske pojave - od olujnih vjetrova bure i juga do obilnih kiša. U takvim situacijama i dolazi najviše do naše vidljivosti kao meteorološke i hidrološke službe.

Maštalo li se o meteorologiji od djetinjstva? Kako ste se odlučili za studij meteorologije?

Teško mogu reći da sam o meteorologiji maštala od djetinjstva. No, vrlo sam rano spoznala da sam sklonija prirodnim predmetima, posebno matematici i fizici. Odabir studija fizike na PMF-u bio je nekako prirodna posljedica. Kako sam sklonija primijeni znanosti, daljnje usmjerenje na geofiziku i meteorologiju nije imalo alternative. I nije mi žao, jer mi je ovaj posao pružio i pruža puno zadovoljstva.

"Vremenska prognoza je bila moja velika ljubav. I još je!"

Od početka ste radili u odjelu za vremenske prognoze? Je li prognoza bila prva ljubav? Možete li usporediti nekadašnje i sadašnje prognoze?

Da, vremenska prognoza je bila moja velika ljubav. I još je, iako već niz godina radim na drugim poslovima na DHMZ-u. Na početku moje prognostičke karijere raspolagali smo sa zamjetno manjim brojem podataka o stanju atmosfere, što je posljedično rezultiralo i manje točnim prognostičkim modelima. Prognoza se korisnicima slala telefaksom, a davala se uglavnom samo za iduća 24 sata.

U posljednjih 30 godina svjedoci smo ogromnog tehnološkog razvoja koji je omogućio prikupljanje i analizu ogromne količine podataka. To su godine kad je bilo potrebno neprekidno praćenje novih spoznaja i uvođenja novih metoda u operativnu prognozu. Od svih znanstvenih grana, meteorologija je tu sigurno najviše profitirala. Brza razmjena podataka i mogućnost njihove obrade omogućila je razvoj numeričkih prognostičkih modela koji su sve točniji, a razvio se i sustav vjerojatnosnih prognoza.

Kako je tijekom rata bilo raditi na Griču?

Zahtjevno, no u usporedbi s direktno ugroženim područjima Hrvatske, ne smijemo se žaliti. Kako naša zgrada na Griču nije imala uređena skloništa, za vrijeme zračnih uzbuna ostajali smo raditi u operativnoj sobi. Jedini put kad sam je napustila bio je napad na Banske dvore, koji je bio oko 100 metara udaljen od našeg zavoda.

Bilo je to i vrijeme kad su u operativu ušla i prva računala koja su u sljedećim godinama omogućila neprekidno i vidljivo poboljšanje našeg poslovanja.

Educirali ste se i u inozemstvu, a i radili na nekim projektima? Kako uspoređujete stanje u meteorologiji vani i kod nas?

Hrvatska meteorologija ravnopravno se nosi s ostalim europskim službama, a trudimo se biti i uz bok međunarodnoj meteorološkoj znanstvenoj zajednici. DHMZ ima i registriranu znanstvenu jedinicu još od 1976. godine, a 2016. prošli smo proces akreditacije od strane Agencije za znanost. Prepoznati smo međunarodno kroz niz naših aktivnosti na projektima i programima, koji nam dodatno omogućuju praćenje najnovijih spoznaja u području našeg rada.

Da bi se uopće moglo kvalitetno prognozirati nužno je spoznati aktualno stanje atmosfere. U kakvom je stanju mreža službenih meteoroloških postaja u Hrvatskoj?

Mreža meteoroloških postaja radi kvalitetno i temelj je naše djelatnosti. No, potrebe za vremenski i prostorno gušćim podacima nameću potrebu za modernizacijom.

METMONIC

U hrvatskim medijima sve češće se spominje METMONIC? O čemu je riječ?

Ulaskom u EU otvorena nam je mogućnost pristupa europskim fondovima i pripremili smo nekoliko projekata. Jedan je modernizacija meteorološke mreže u iznosu većem od 340 milijuna kuna, a drugi je modernizacija državne mreže praćenja kvalitete zraka u iznosu od oko 15 milijuna eura. Čak 85% tih sredstava dolazi iz fondova EU, dok 15% troškova snosi država. Sredstva su osigurana i projekti su krenuli s provedbom, a od njih očekujemo i veliki tehnološki skok jer u nas postoje tri radara za praćenje oblaka nad područjem kontinentalne Hrvatske, dok nam je Jadran i dalje nepokriven. A ovim će se projektom do 2021. uspostaviti radarska mreža od šest radara na području cijele Hrvatske, 3 na kopnu i 3 na Jadranu, što će unaprijediti praćenje oblaka i rane najave oluja i u kontinentalnom dijelu zemlje i na Jadranu. Tu je još i modernizacija, potpuna automatizacija 34 glavnih meteoroloških i više od 300 klimatoloških i kišomjernih postaja… Svi su ti podaci jako bitni za numeričke prognostičke modele.

O novom zakonu o hidrometeorološkoj djelatnosti

Svojedobno je prijedlog novog zakona o hidrometeorološkoj djelatnosti dosta uznemirio dio javnosti. Kakvo je trenutačno stanje? Postoji li novi prijedlog? Postojeći zakon star je već 40 godina i vrijeme ga je prilično "pregazilo".

Prijedlog novog zakona je u pripremi i u suradnji s našim resornim Ministarstvom zaštite okoliša i energetike. Kad bude spreman bit će dan na javno savjetovanje.

Za sada mogu reći samo da će zakon definirati meteorološku i hidrološku djelatnost od interesa za RH, koja je iskazana kroz četiri glavna područja: pružanje pouzdane i pravovremene informacije; pružanje informacija za potrebe temeljnih interesa države (obrana i zaštita i spašavanje) te osiguranje sigurnosti kopnenog i pomorskog prometa; pružanje informacija za potrebe upravljanja u svim gospodarskim djelatnostima, za potrebe zaštite okoliša i upravljanja vodama itd.; pružanje posebnih informacija pojedincima za potrebe obavljanja njihove (gospodarske) djelatnosti.

O novoj zgradi DHMZ-a

A ostali planovi i aktivnosti? Što se događa s projektom nove zgrade DHMZ-a? Pozornijim promatračima djelovanja DHMZ-a čini se kao da se mnogo toga pokrenulo od kada su na čelu došle žene – najprije doc. dr. sc. Nataša Strelec Mahović, zatim i Vi?

Svi ovi projekti imaju svoju povijest i nije ih moguće pripremiti u kratkom vremenu, ali ih je moguće ubrzati. To se upravo i dogodilo. Prošle godine napokon smo dobili Ugovor o korištenju zemljišta na kampusu Borongaj od strane Ministarstva državne imovine za izgradnju nove zgrade DHMZ-a. Proveli smo javni natječaj za idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje, dobili pobjednika natječaja s kojim smo u procesu ugovaranja izrade projektne dokumentacije. A ušli smo i na listu Ministarstva znanosti i obrazovanja koja će omogućiti financiranje potrebne dokumentacije za izgradnju nove zgrade. Još nam nedostaje osiguranje sredstava za izgradnju – no nadam se da ćemo i ovaj posljednji korak uspješno savladati.

O HRT METEO

Već godinu i pol je prošlo od kako je višedesetljetna suradnja DHMZ-a i HRT-a dodatno proširena, i još je vidljivija nego prije. I javnosti korisnija! HRT METEO - aplikaciju za pametne mobilne telefone korisnici su izvrsno prihvatili već na samom početku, a i kasnijim proširivanjem partnerstva na HAK. Što mislite o njoj?

Aplikacije za mobilne uređaje danas su nužnost. To je način kako informacije kojima raspolažemo pribižimo što većem broju korisnika. Stoga ne treba čuditi da je izuzetno dobro prihvaćena. Osim toga pruža informacije koje druge slične aplikacije nemaju. No, kako su takva tehnološka postignuća podložna brzim promjenama, potrebno je već sada raditi na osmišljavanju nove generacije aplikacije.

I više od 200 000 skidanja aplikacije te njezino svakodnevno korištenje, kao i podaci gledanosti, slušanosti i čitanosti meteo-sadržaja na medijskim platformama HRT-a dokaz su velike popularnosti meteorologije. Smatrate li to opravdanim?

Svakako. Vrijeme i prognoza uvijek su bili predmet interesa. Te informacije olakšavaju nam planiranje različitih aktivnosti, bilo da obavljamo neke radove na otvorenom ili pak planiramo svoje slobodno vrijemeprovesti na izletu. Očito su gledatelji i slušatelji HRT-a prepoznali da je to medij na kojem mogu dobiti vjerodostojnu i točnu informaciju kao rezultat suradnje DHMZ-a i HRT-a. I to mi je posebno drago, ali nas sve skupa obvezuje na daljnje poboljšanje ovih informacija.

"Tko ostane - veliki je entuzijast i zaljubljenik u meteorologiju."

A postoji li popularnost za studiranje meteorologije kod mladih? Kako se uopće postaje meteorolog?

Stručnjaci iz našeg područja školuju se na Geofizičkom odsjeku PMF-a i u ovom trenutku velika je potreba za njima. Koliko znam, na tržištu rada nema nezaposlenih meteorologa. To su ljudi koji su odmah nakon fakulteta spremni rješavati određene probleme i oni vrlo jednostavno nalaze posao u IT i bankarskom sektoru koji su puno bolje plaćeni sektori nego ovaj naš, državni. Iako smo mi dio državne strukture, mi nismo obična administracija. Mi smo operativna i znanstvena ustanova, a kod nas postoje velike potrebe za kvalitetnim kadrom, a naši su studenti izuzetno obrazovani. Ne trebamo se bojati za to, osim što im mi kao državna institucija ne možemo ponuditi plaću kao u privatnom sektoru. Rekla bih, onaj tko ostane kod nas veliki je entuzijast i zaljubljenik u meteorologiju i hidrologiju.

O suradnji s HRT-om

Mnogi još pamte Vaša pojavljivanje u emisijama Vrijeme na HTV-u, a i radijske razgovore i meteorološke izvještaje. S HRA ste redovito surađivali od 1980. do 2001. godine, a s HTV-om od 1983. do samovoljnog prestanka potkraj 2014. Što Vam se više sviđalo – radio ili televizija, i zašto? Kako ocjenjujete prognoze u medijima nekada i sada? Postoji li prostor za napredak? Imate li kakve prijedloge za promjene i poboljšanja?

Više od 20 godina radila sam na poslovima prognoze vremena, a to je uključivalo i redovito javljanje na radiju i televiziji. Mediji su dali još dodatnu dimenziju našem poslu, jer nije dovoljno biti samo dobar meteorolog. Potrebno je ući i u tajne medijskog zanata kako bi se na pravi i svima razumljiv način prenijela informacija. A to i nije uvijek jednostavno!

U današnje vrijeme, kad osim na HTV-u, postoje meteorološke informacije i na drugim televizijskim i medijskim platformama, i to iz različitih izvora, potrebno je istaknuti se kvalitetom i nikako ne pasti pod utjecaj medijskog senzacionalizma kao načina privlačenja pažnje korisnika.

Je li Vaša mentorica dr. sc. Vesna Jurčec, koju neki još pamte kao „gričku vješticu“ – prvu ženu koja je pripremala prognoze na televiziji, djelovala na Vašu radijsku i televizijsku karijeru.

Moram reći da nije. Nažalost, ne sjećam se vremena kad je dr. Jurčec radila prognoze za televiziju. Sjećam je se kao izuzetne mentorice, ne samo moje, već i drugih kolega i kolegica na DHMZ-u. Ona nas je neprekidno poticala na dodatni znanstveni rad, a uz operativu - to i nije uvijek bilo lako. Bez njezine podrške naš put do doktorata bio bi sigurno teži. 

Velika popularnost meteorologa čini se neprijepornom. Emisije s vremenskom prognozom desetljećima su među najgledanijima u programu, a na dodatnu popularnost djeluju i „izvanškolske aktivnosti“ – mnogi se sjećaju Vašeg pjevanja „Zeke i potočića“ u Sedmoj noći, zajedno s Vlastom Tutiš, Ivanom Čačićem, Milanom Sijerkovićem te pokojnim Ivanom Rupnikom i Draženom Glasnovićem… Mislite li da takvi izleti dodatno djeluju i na promociju struke i znanosti općenito?

Ovakve emisije su dobrodošle. Daju drugačiju sliku na naše stučnjake i ne umanjuju dojam stručnosti već ih prikazuju u malo ležernijoj i opuštenijoj atmosferi. No, kao i svuda i ovdje treba naći pravu mjeru.

O pučkoj meteorologiji

A što je sa svojevrsnim „nasljedstvom“ iz naše pučke meteorologije? Koje je Vaše mišljenje o njoj? Prema trenutačnim prognozama djeluje da će ona prva „marčana“ bura izostati?

Pučka meteorologija ima svoju povijest. U vrijeme kad je nastajala, meteorološki podaci i informacije zasnovani na znanstvenim i stručnim temeljima gotovo da nisu postojali. A ljudi su uvijek željeli znati što će biti sutra. I pamtili su i bilježili određene pravilnosti i pretakali ih u "pučke prognoze". Danas su one samo dio naše povijesti.

"Kaotična priroda atmosfere teško je ukrotiva."

Stignete li pratiti i dugoročne prognoze? Što mislite o njihovoj valjanosti za naš dio Europe. Na što se sve trebamo pripremiti sljedećih tjedana i mjeseci?

Za razliku od prognoza za idućih 10 dana, dugoročnije prognoze - od mjesečne do sezonske - još uvijek su manje pouzdane. One nam omogućuju informaciju da li će promatrano razdoblje biti toplije ili hladnije, ili pak kišnije od višegodišnjeg prosjeka. Posljednjih godina numerički prognostički modeli, koji su temelj i dugoročnih prognoza, postupno se unapređuju. No, još smo daleko od trenutka kad će se njihova pouzdanost približiti onoj kratkoročnijih prognoza. Kaotična priroda atmosfere teško je ukrotiva. 

Nadam se, i vjerujem, da će se sve više ostvarivati vizija DHMZ-a kao nacionalnog i regionalnog središta izvrsnosti za meteorološke, hidrološke i njima srodne informacije na temelju znanstvenih i međunarodnih normi te učinkovitog sustava upravljanja s ciljem zadovoljenja potreba zainteresiranih strana. Naravno, i HRT-a.

To nam je cilj!