O ljetu prije ljeta, ali i oborini i njezinoj raspodjeli

Sudeći prema prognozi, koja je već dugo postojana i djeluje iznimno pouzdana, u posljednjem svibanjskom tjednu imat ćemo pravi ljetni ugođaj. Ljeto prije ljeta! Temperatura zraka bit će iznadprosječno visoka, i najniža noćna i jutarnja, a i najviša poslijepodnevna, koja će u većini mjesta biti oko 30 °C, gdjekad i viša, te dodatno pridonijeti iznimnosti ovoga svibnja - diljem Hrvatske jednog od najtoplijih u povijesti mjerenja. Srećom za mnoge, vrlo vjerojatno ne i rekordnog, kakav je bio travanj. A u većini Hrvatske neće biti ni tako relativno suh kao travanj.

Mjestimični obilniji pljuskovi i grmljavine, pa i olujna nevremena s tučom - kojih je bilo prošlih dana (čak i tijekom ovoga vikenda, premda je većini djelovao suh i stabilan), a bit će i sljedećih dana, već u ponedjeljak u gorju, zatim i još kojegdje, osobito u drugoj polovini novoga tjedna - potiču na kojekakva razmišljanja, između ostalih - i o još uvijek nedovoljno pouzdanim prognozama oborine, čak i kratkoročnim (dugoročne, posebice za travanj i svibanj ne treba ni spominjati, čak ni za temperaturu, koja se inače lakše prognozira od oborine), unatoč velikom napretku posljednjih desetljeća, napose godina, a i o analizama raspodjele oborine na različitim vremenskim i prostornim skalama.

Evo što o oborini i njezinoj raspodjeli misli Jurica Miljak,
iskusni meteorološki znalac i dokazani stručnjak,
čiji se glas milozvučni i mnogima fin,
čuje u jutarnjim meteo minutama na HR Split i Knin,
a od lipnja do rujna poneki četvrtak i u Regionalnom dnevniku
pouzdanom prognozom valova i vjetrova kao da zove
nautičare, ribare i ostale koji plove,
pri čemu možete vidjeti i njegovu naočitu - pari ka "galeb" - priliku,
a i kompjutorsku animaciju vjetra i oborine, te još poneku idiličnu morsku sliku.

Jurica Miljak: Neka pitanja razdiobe oborina*

"Na samom početku, prije čitanja ostatka teksta, zamolio bih čitatelja/icu da trenutak razmisli i pokuša odgovoriti na jedno razmjerno jednostavno anketno, ili  kviz pitanje: koja meteorološka postaja u Hrvatskoj ima najmanju prosječnu godišnju količinu oborine? A kada se domisli – da odgovor zapamti, ili zapiše.

Prostorna varijabilnost oborine

Poznato je da je oborina meteorološki element koji prostorno najviše varira u horizontalnom smislu. Kako, nažalost, oborinu ne možemo mjeriti kontinuirano u prostoru, kao uostalom ni druge meteorološke elemente, činimo to u nekim točkama zemaljske mreže, i s određenim vremenskim korakom, koju onda zovemo mrežom meteoroloških postaja. Oborinske postaje pri tom su različito rangirane: od onih pri tzv. Glavnim meteorološkim postajama, s kojih profesionalni motritelji podatke javljaju centralama na satnoj osnovi, automatskih postaja s kontinuiranim praćenjem vremenskih prilika, klimatoloških i kišomjernih postaja s kojih podatke dostavljaju honorarni motritelji na mjesečnoj razini, do totalizatora, odnosno velikih vodenih spremnika, najčešće u nepristupačnom planinskom ili šumskom području, čiji se pak prikupljeni vodeni sadržaj očitava na godišnjoj, ili polugodišnjoj skali. Na takav način formirana spoznaja o količini i razdiobi oborina nužno je nepotpuna, ali pažljivim planiranjem i održavanjem mreže postaja može se stvoriti zadovoljavajuća slika stanja kako bi se odredila odgovarajuća klimatska slika nekog područja, te kako bi se postigli i drugi znanstveni, ili pak praktični ciljevi.

Samu količinu oborine na nekom mjestu uvjetuje više čimbenika, od kojih su stupanj vlažnosti prevladavajuće zračne struje i vertikalna komponenta njenog kretanja  - ponajvažniji. Pojednostavljeno, topla i vlažna zračna struja, koja je smjerom strujanja i rasporedom reljefa primorana na uzdizanje, a time na hlađenje i kondenzaciju, te na oslobađanje viška vodenog sadržaja – daje ponajveće oborinske doprinose.

Tako je velikom broju ljudi, osobito pripadnika nešto starijeg naraštaja, među koje i sam spadam, koji je svoje opće obrazovanje stjecao u razdoblju bivše države, poznato da su obronci Boko Kotorskog zaljeva, preciznije lokacija Krivošije, oborinski najbogatije područje u Europi - sa svojih gotovo 5 000 mm, odnosno litara po četvornome metru, kiše na godišnjoj razini.

Palagruža - usred "vode", a najmanje "vode"

Međutim, puno je više u bivšoj državi bilo manjkavosti oko percepcije područja s najmanjom količinom oborine, pri čemu se kao perjanica najčešće isticalo područje srednje i južne Makedonije, ili lokalitet Demir Kapija, s 400-600 mm prosječne godišnje količine. Pritom je gotovo potpuno po strani ostala činjenica da naš najudaljeniji pučinski otok, dakle Palagruža, ima još manju količinu - tek nešto više od 300 mm!

Na prvi pogled prkosi zornoj spoznaji da najmanju količinu oborine ima otočić smješten baš usred najveće vode, dakle mora. No, potrebno je znati da je on svojom veličinom i visinom premalen da bi razvio značajniju vlastitu cirkulaciju, tako da zračna struja gotovo laminarno prelazi preko njega. Već nedaleki, ali značajno veći i viši otok Lastovo, ima više nego dvostruku prosječnu godišnju količinu koja premašuje 650 mm.

No, navedena analiza ima još jednu zanimljivu dimenziju, a tiče se valorizacije samog prostora. I dok se gotovo kao opće mjesto drži kako u bivšoj državi svijest o moru kao nacionalnom resursu i nije baš bila osobito razvijena, pogotovo kod vladajućih struktura, ostaje se zapitati koliko smo uopće u međuvremenu sami evoluirali.  Čini se očekivanim da bi odgovor na također jednostavno pitanje – koliko iznosi površina Hrvatske – ponovno mogao glasiti: približno 56 000 km četvorna. Naravno, taj podatak je prihvatljiv, ali jedino uz napomenu kako je tu riječ samo o površini kopnenog dijela. Dakle dijela za kojeg ne nalazim nikakvog posebnog razloga da ga se onako refleksno i automatski pretpostavi teritorijalnom morskom dijelu (do 12 nautičkih milja od kopna).

Dakle, zanimljivo bi bilo vidjeti koliko se ljudi uopće sjetilo navesti Palagružu kao odgovor na pitanje s početka teksta?!

Još neka razmišljanja, iskustva i spoznaje istog autora:
- o vremenu i vremenu, vremenoplovu i ansamblu
- o valovima, ne samo na Jadranu
- o nepostojanju "zimskog" vremena
- o vremenoslovlju i jezikoslovlju
- o nekim "uvrnutim astronomsko-meteorološkim pitanjima" "


*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a