Još jedan iznadprosječni mjesec, novi zakon, a i HTV-meteorolog

"Gromoglasni" početak kolovoza u dijelu kopnene Hrvatske označio je nastavak relativno promjenljivog i toplog vremena i u ovome mjesecu. Mnogima željene anticiklone, koja bi zagospodarila našim dijelom Europe dulje vrijeme - i dalje vrlo vjerojatno neće biti, kao ni ekstremne vrućine, ali hoće mnogima neugodne sparine, osobito u unutrašnjosti - i pljuskova i grmljavine.

Srpanj - većinom kišovitiji od lipnja, ponegdje čak i hladniji

U očekivanju službenih ocjena klimatologa DHMZ-a, već sada se može zaključiti kako je srednja srpanjska temperatura zraka u mnogim mjestima bila niža od lipanjske, što se ne događa baš često. Na meteorološkoj postaji DHMZ-a Zagreb Maksimir, primjerice, od početka mjerenja 1949. godine dogodilo se samo 10 godina - posljednji put 2003. Na Griču pak 18 godina, ali od ukupno 158. Na Zavižanu još rjeđe - samo 5 godina, od 66 koliko postoje mjerenja. Uostalom, to i ne treba čuditi ako se podsjetimo koliko je lipanj u većini Hrvatske bio ekstreman. Srećom, na Jadranu malo manje, ali ipak nedovoljno da se na meteorološkoj postaji Split Marjan izbjegne rekordno velika razlika između 2 uzastopna mjeseca.

Antonio Miše, zaljubljenik u meteorologiju, posebice u klimatološke analize, i član Udruge Crometeo, upozorio me na iznenađujuće veliku razliku između srednje mjesečne temperature zraka svibnja i lipnja. Čak 10,2 °C - kao nikada do sada na Marjanu, i to ne samo između ta dva mjeseca, nego između bilo koja dva susjedna mjeseca. A podaci postoje od 1948. godine.
Dosadašnja najveća razlika između svibnja i lipnja bila je "samo 7,4 °C", i to 1991. godine, a uopće između neka dva mjeseca -  9,0 °C - 1974. godine između rujna i listopada.

Razlika u srednjoj mjesečnoj temperaturi između lipnja i srpnja bila je znatno manja, na većini Jadrana gotovo i zanemariva. Dva izraženija srpanjska toplinska vala nekima su vjerojatno djelovala na zdravlje, ali su sigurno pridonijela iznadprosječno visokoj srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka. U mnogim mjestima, osobito na Jadranu, samo malo višoj od višegodišnjega klimatološkog srednjaka iz razdoblja 1981. - 2010. pa će stoga ocjena mjeseca biti "normalno", ali ponegdje i znatnije više - pa će ponegdje biti i ocjena "toplo", primjerice u Kninu i na Zavižanu, vrlo vjerojatno i "vrlo toplo", primjerice u Gospiću i za zagrebačkome Griču, gdje je samo 11 godina srednja srpanjska temperatura bila više nego ove godine. A podaci postoje od 1862. godine.

I po ukupnoj mjesečnoj količini oborine srpanj će jamačno dobiti većinu ocjena od "normalno" do "vrlo...", ali ponegdje vrlo vjerojatno i "ekstremno kišovito", kao primjerice u Krapini i Rijeci, gdje je ovo bio jedan od najkišovitijih srpanja u povijesti mjerenja.

Meteorološki uvjeti i u novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama

I "obična" kiša, te posebice izraženiji pljuskovi i tuča, kao i magla, olujni vjetar i drugi meteorološki - atmosferski uvjeti djeluju i na promet. Stoga je opravdano njihovo spominjanje i u novom, od ovoga četvrtka važećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama:

"Članak 2.
(1) Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
85) »smanjena vidljivost« postoji ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika (magle, snijega, kiše, prašine, dima i sl.) vozač ne može jasno uočiti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na cesti izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju...

5. BRZINA
Članak 51.
(1) Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku."

Oprez u prometu nužan je tijekom svakog vremena jer statistička analiza meteoroloških podataka i broja prometnih nesreća diljem Hrvatske u 2018. godini, pripremljena za HTV emisiju "Istrage prometnih nesreća" pokazuje kako se čak dvije trećine nesreća dogodila tijekom vedrih dana, oko petine za oblačnog i suhog vremena, a malo više od desetine tijekom dana s nekom oborinom.

U nastavku kolovoza promjenljivo, te i dalje relativno toplo

I sljedećih dana, a vjerojatno i tjedana - u Hrvatskoj i bližoj okolici imat će relativno promjenljivo vrijeme, bez nekih izraženijih temperaturnih ekstrema, te uz učestalije povremene pljuskove u kontinentalnom području nego na Jadranu, barem prema prognozu ECMWF-a, jednog od vodećih meteoroloških središta za prognoze, koji ovoga četvrtka obilježava 40 godina postojanja operativne prognoze - jedne od najkvalitetnijih u svijetu.

Novi meteorolog na HTV-u! I to kakav!?

Pojava novih prognoza ECMWF-a znatno je pridonijela i kvaliteti vremenskih prognoza koje na HRT-u postoje još više desetljeća, tijekom kojih su meteorološka izvješća pripremale mnogobrojne meteorologinje i meteorolozi. Od ovoga petka će još jedan, koji je mlađi od prvih ECMWF-prognoza - Izidor Pelajić, mag. phys.-geophy. - novi meteorolog nakon više od 9 godina. Njegove kolegice iz DHMZ-a, i to čak njih tri, počele su raditi za HTV prošlo ljeto, a posljednji novi muški član ekipe koja svakodnevno priprema HTV emisije i priloge s meteorološkim sadržajem bio je Tomislav Kozarić, dipl. ing., potkraj lipnja 2010. godine. Naravno, između je bilo i meteorologinja i meteorologa, ali samo za rijetka povremena javljanja u agrometeorološkoj prognozi i prognozi za nautičare za emisije "Regionalni dnevnik" i "Plodovi zemlje".

Izidora su vjerne slušateljice i slušatelji Hrvatskog radija, napose Prvog i Drugog programa, te HR Radio Sljeme, Osijek i Dubrovnik već mogli čuti, a i čitatelji(ce) internetskog Meteo kutka pročitati, i to više puta. Viđen je u Studiju 4 HTV-a. E pa od sada će nekoliko puta mjesečno pripremati meteorološka izvješća za emisije "Dobro jutro, Hrvatska" i "Vrijeme" nakon "Dnevnika" u 12 sati, te osvježavati vremenske prognoze koje se ujutro pojavljuju u HRT METEO aplikaciji.

Stručan, elokventan, načitan... A i naočit. Pari ka' "galeb".
Onaj "pravi" dalmatinski, koji ima i svoj spomenik u Makarskoj.

Izidor je porijeklom malo sjevernije, iz Vodica. Rođen je 14. lipnja 1986., a 2014. je diplomirao na studiju meteorologije i fizičke oceanografije na Odsjeku geofizike zagrebačkog Prirodoslovno matematičkog fakulteta. Još kao student počeo je raditi na projektu "EUMETSAT Training Placement". Kvalitetan rad, a i uspjeh na natječaju omogućio mu je stalni posao u DHMZ, u Službi za vremenske analize i prognoze, gdje je kao meteorolog prognostičar od 27. lipnja 2017. godine počeo surađivati i s HR-om, a od ovoga će petka i s HTV-om! Na pitanje o strahu i tremi prije prvog nastupa odgovara:

"Očekujem malu tremu, i to ne od samog nastupa već od želje da što bolje primijenim i odradim sve one silne naputke i savjete koje sam dobio. Radi se o stručnom dijelu programa i želja mi je da se te važne informacije o vremenu dobro prenesu. Tim više što mi je razumljivo da su to mnogima i najgledanije TV minute zato što vrijeme ima velik utjecaj na naš život."