Potresna meteopriča sa zagrebačkoga Griča

U velikom potresu koji je razorio Zagreb stradala je i zgrada Državnog hidrometeorološkog zavoda. Zgrada na Griču, koja je i kulturni spomenik prve kategorije, dobila je crveni karton.

- Ušli smo sada u sobu meteorološkog opservatorija, gdje se mjerenja obavljaju od 1861. i u kojoj je radio naš znanstvenik Andrija Mohorovičić. Tu je nastalo i ono epohalno otkriće mohosloja, dakle diskontinuiteta u Zemljinom plaštu vezano za potrese, jedno izuzetno značajno otkriće, rekla je dr. sc. Branka Ivančan Picek, ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Netaknuti su ostali serveri i superračunala koja i dalje rade bez prestanka, na stupnju autonomije za koji nikada nisu dizajnirana.

- Sva je sreća, dakle nevjerojatno čudo, čak možemo reći, da ta sva računalna infrastruktura na DHMZ-u i dalje radi, istaknuo je Krunoslav Mikec, dipl. ing., meteorolog Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a, a i HRT-a.

- Ta infrastruktura nam omogućava da i dalje možemo raditi vremensku prognozu i za javnost i za specijalne korisnike. Isto tako i upozorenja na opasne vremenske prilike koja svakodnevno izdajemo, govori Mikec.

Rad svih operativnih službi moguć je najviše zahvaljujući informatičarima Državnog hidrometeorološkog zavoda. Velik napor ulažu i modelari te klimatolozi kako bi se svi prikupljeni podaci obradili.

- Svi naši podaci i sve naše prognoze uredno izlaze u javnost. Trudimo se, na čemu ja posebno zahvaljujem svim našim ljudima jer Državni hidrometeorološki zavod nije samo ova zgrada već svi naši ljudi, ističe Ivančan Picek.

Koji trenutačno rade od kuće. Traži se privremeni smještaj za sve zaposlenike Zavoda dok se ne realizira izgradnja nove zgrade na Borongaju. U svoj stoljetni dom na Gornjem gradu više se neće vratiti.