"Ako je Martin oblačan ili maglen, doći će zima blaga kao jesen."

"Martinje, blagdan sv. Martina - 11. studenoga - u Hrvata je vrlo obljubljen i u svim kopnenim krajevima časti se kao prigodna pučka svetkovina.", napisao je pokojni mr. sc. Milan Sijerković u knjizi "Pučko vremenoslovlje", još davne 1996. godine. I još je pritom u toj knjizi, koja se možda može naći na nekom od "štandova" ovogodišnjeg virtualnog "zamjenskog" Interlibera naveo neke od izreka kojima su naši stari pokušali povezati - prognozirati - buduće vrijeme na temelju onoga na Martinje.

Pritom se, naravno, u tim izrekama može naći za svakog ponešto, ali jako upitne pouzdanosti. No, ako se želi, može se probrati i ponešto prilagoditi. Primjerice, za vrijeme ove srijede u većini kontinentalne Hrvatske:

"Ako je Martin oblačan ili maglen, doći će zima blaga kao jesen.",

kao i ona za Jadran:

"Ako je sv. Martin suh, bo po zimi rasel kruh.",

pri čemu "rast kruha" znači nedostatak jake hladnoće.

No, dugoročna prognoza za sljedeću zimu postaje "izazovnija" i u neskladu s računalnim objektivnim dugoročnim prognozama ako se primijene izreke:

"Ako Martin jasno vrijeme ima, bude oštra zima.",

što bi značilo da će zbog vedrine ove srijede na Jadranu - sljedeća zima biti hladna?!
A veliku sumnju bude i izreke:

"Ako na Martinje guska po ledu plazi, tada za Božić po blatu gazi."

"Ako Martin oblake preganja, nestalnu zimu pripravlja."

Što god "prognozirale" pučke izreke povezane sa svetim Martinom, ponekad čak i kontradiktorne, najnovije dugoročne prognoze  prilično su "uvjerene" da će srednja sezonska temperatura zraka za razdoblje prosinac - veljača biti barem malo viša od prosječne.

Stoga je s pravom Krunoslav Mikec, dipl. ing., iz Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a u utorak navečer na kraju emisije "Vrijeme" zaključio: "velika je vjerojatnost da sljedeća zima bude slična onima prošlih godina - razmjerno blaga. To ne znači da neće biti hladnijih razdoblja, ali bi takva trebala biti manje učestala od onih toplijih."

O oborini se, mudro, nije izjašnjavao. Prognoze kiše i snijega znatno su manje vjerojatne od prognoza temperature zraka i kod kratkoročnih prognoza, a posebice su nepouzdane kod dugoročnih. Jedan od posljednjih dokaza je i ovogodišnji listopad, za koji dugoročne prognoze nisu upućivale da će u većini Hrvatske biti ovako kišan, ponegdje čak i rekordan...